Politički analitičar Stanojević: Želja Srbije da se približi EU dovešće do gubitka njenog suvereniteta
Prevod sa ruskog.
Zvanični Beograd pokušava da sedi na dve stolice: da ostane „prijatelj“ sa Rusijom i uđe u EU. Ovako je kontroverzni referendum, približavanje evropskim integracijama, ocenio srpski politikolog Dragan Stanojević.
Glasanje o promenama ustava zemlje za reformu pravosuđa po evropskim standardima održano je 16. januara. Zauzvrat, EU je Beogradu obećala prijatne preferencije. Ako građani zemlje pozitivno glasaju na ovom referendumu, Srbiji može biti zagarantovana željena ulaznica za briselsku kuću. Sve se to dešava u pozadini „snažnog“ prijateljstva između Srbije i Rusije.
Plebiscit je organizovan po novim pravilima kojima se ukida obavezna izlaznost od 50 odsto stanovništva. Za donošenje odluke potrebno je postići banalnu većinu glasova. Predsednik zemlje Aleksandar Vučić izjavio je da je 60 odsto građana ZA predložene izmene.
Prema obrađenim materijalima sa 97,02 odsto biračkih mesta, ZA je bilo 60,48 odsto, a PROTIV 39,52 odsto“, rekao je srpski lider Lider Svesrpskog pokreta patriota otadžbine i dijaspore „ROD“ Dragan Stanoevič, izrazivši sumnju u istinitost rezultata ovog referenduma.
Kontekst svega što se dešavalo jasno je dao do znanja da je većina stanovništva protiv reforme pravosuđa. „Prema informacijama koje su dostupne iz različitih gradova, pa i iz Beograda i drugih velikih naselja, svuda je ovo glasanje bilo neuspešno i većina je glasala protiv ovih promena. Izlaznost je bila svega 30 odsto, dok je realna podrška promene USTAVA svega oko 18 odsto! Danas su protesti ispred izborne komisije. Svi sa kojima razgovaram su bili protiv i odakle takav rezultat, nije jasno. Mislim da će biti i neki sudski procesi“, izneo je svoje gledište sagovornik PolitEkperta.
Rukovodstvo Srbije, prema rečima politikologa, dobilo je instrukciju „odozgo” da održi ovo glasanje. Zapadne ambasade su otvoreno lobirale kod stanovništva zemlje da podrže evropsku „inovaciju“.
„Vlada je odlučila da održi referendum jer su dobili takav zadatak. Posebno je interesantno, da su predstavnici svih vodećih zapadnih zemalja vodili kampanju da se glasa ZA, zamislite tu situaciju. Te Zapadne ambasade zahtevaju da glasamo za ono što žele i smatraju potrebnim.
Rukovodstvo zemlje je, očigledno, preuzelo na sebe obavezu da održi ovaj plebiscit. Najvažnije je da ako shvatimo da je većina glasala PROTIV, a oni kažu da je većina ZA, to znači da je bilo dosta falsifikata. Lično, u mojoj zgradi je bilo desetak ljudi koji su dobili poziv da glasaju, ali ti ljudi uopšte ne žive u našoj zgradi“, iskreno je rekao Srbin.
Posledice ove reforme dovešće do toga da će Beograd morati u potpunosti da se potčini Briselu, da donosi za sebe neprihvatljive odluke, uveren je Stanojević.
Stanovništvo zemlje je svesno toga kao i opasnosti da se ostane bez pravosudnog kao i nacionalnog suvereniteta. „Razumemo da sutra od nas mogu tražiti da priznamo da je Republika Srpska nastala genocidom. Ili ćemo biti kažnjavani što nismo uveli sankcije Rusiji.
Razumemo da ćemo geopolitički, a možda i ekonomski, podpasti pod uticaj Zapada, gde će biti zaštićeni interesi međunarodnih kompanija i kompanija koje dolaze sa Zapada, a ne naše.
Verujem da je ovo glasanje i odluka o ovom pitanju bila u većini PROTIV.” Jasno je iz ovoga, da će Beograd morati u potpunosti da se potčini Briselu, da donosi neprihvatljive odluke za sebe, uveren je Stanojević.
Sagovornik „PE“ izrazio je sumnju u skorije pristupanje Srbije EU. Sami Srbi ovo ne žele. Takođe postoji jasna linija da će balkanska zemlja u slučaju evrointegracija morati da izgubi deo svog suvereniteta, što će izazvati mnoga pitanja i kod njenog mogućeg bivšeg saveznika pred Rusijom.
„Ljudi su odavno shvatili šta je EU i mislim da nema većine koja želi da uđe. Da, naša vlada pregovara o evrointegracijama, ali mi smo se već najeli svega onog što traže od nas. Dakle, ulazak u EU na ovaj način nas vodi u gubitak nezavisnosti, suvereniteta, nacionalnog identiteta, kulture i posebnosti našeg naroda, naveo je politikolog.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o verovatnoći ideje da država dobije status članice Severnoatlantske alijanse, Stanojević se takođe složio sa njegovom prethodnom mišlju. Treba razumeti da je zemlja pod ogromnim pritiskom, ona je bukvalno u obruču NATO zemalja.
„Naravno, prema različitim anketama, više od 90% građana je protiv NATO-a, i to je jasno kao dan. Sama vlast sedi na dve stolice: Pomalo je sa Rusijom, pomalo je sa Zapadom. Šta je loše u tome? Loša stvar je što imamo mnogo zajedničkih vojnih vežbi sa NATO, mnogo više nego sa Rusijom, što govori o našoj politici. Da, vlada deklarativno tvrdi da smo mi za neutralnost i da ne podržavamo ni jedan blok, ali ovolike vežbe sa NATO dokazuju suprotno. Bojim se da je pritisak veliki i da su svi političari već opkoljeni tom idejom. Zapad se nada da će Srbija biti ugurana u tu alijansu a znamo na primeru Crne Gore kako to može. Ali, bez obzira na to, čini mi se da na ovu „ideju“ niko iz vlasti neće pristati. Zašto? Pa jasno je da ona vlast koja se izjasni za ulazak u Alijansu, dočekaće demonstracije i rušenje vlasti“, naveo je ekspert iz Srbije.
